By Sabina
Posted at 10/29/2011 04:07:00 PM
ragu
Sastojci:
Broj osoba:4 osobe
200 g piletine
50 g graška
100 g cvjetače
50 g šampinjona
muškatni oraščić
sol
papar
100 g korjenastog povrća (mrkva, celer, peršin)
40 g maslaca
20 g brašna
1 žumance
2 žlice kiselog vrhnja
limunov sok
1 Kokošja kocka Podravka Saznaj više na namirnici podravka.hr
peršinov list
Priprema:
Vrijeme pripreme:
40 min
Težina:
Srednje zahtjevno
1.Piletinu i korjenasto povrće narežite na manje kocke.
2.Na zagrijanom maslacu lagano popecite piletinu, a zatim pripremljeno povrće. Nakon toga dodajte cvjetiće cvjetače i grašak.
3.Malo posolite, pobrašnite i zalijte vodom. Dodajte kokošju kocku i ostavite lagano kuhati.
4.Posebno na malo maslaca propirjajte na listiće narezane šampinjone, malo ih posolite i umiješajte u juhu.
5.Sve još popaprite i dodajte naribani muškatni oraščić, a sasvim na kraju umiješajte žumance razmućeno u kiselom vrhnju i nasjeckani peršin.
6.Po želji juhi dodajte malo limunova soka.
Posluživanje:
Pileću ragu juhu poslužite uz prepečenac.
Savjet:
Na isti način možete pripremiti ragu juhu od teletine.
By Sabina
Posted at 10/29/2011 03:36:00 PM
paprike
Sastojci:
3 crvene paprike
4 pecene paprike (u ulju)
1 crni luk
4 krompira (manjih)
1/2 case belog vina
1l bistre juhe od mesa
2 cena belog luka
2 kasike maslinovog ulja
persun
origano
Priprema.
Vrijeme pripreme:30 min
1Krompir oljustiti i naseci na sitne delove, papriku oprati i odstraniti semenke i bele delove pa je iseci na kockice. Iseckati beli i crni luk
2Lukove proprziti na maslinovom ulju i kada porumene dodati papriku i krompir.Zatim doliti belo vino, so i origano i kuvati 5 min
3Dodati bistru juhu i kuvati sledecih 25 min
4Kada se malo prohladi izmiksati sve u blenderu
5U tiganju proprziti malo pecenu papriku (dodati kasiku secera ako zelite dobiti slatko-kiselkasti ukus) pa onda time ukrasiti juhu, i posipati je seckanim persunom
6Ukrasiti po zelji sitno naseckanim kuvanim jajetom
7Sluziti toplo
By Sabina
Posted at 10/29/2011 03:24:00 PM
pileći
Sastojci:
800 grama pilećeg filea (4-6 komada)
papar
3 žličice vegete
200 ml vode
25 g otopljenog maslaca (jedna mala kockica)
2 češnja češnjaka
1/2 žličice origana
150 g sira trapista ili sl.
1 žlica maslinovog ulja
za paniranje:
80 g krušnih mrvica
2 žličice crvene slatke paprike
2 jušne žlice ribanog parmezana
Priprema:
U posudu staviti vodu, 2 žličice vegete, potisnuti češnjak i maslac, staviti da zavrije pa kuhati nekoliko minuta.
Pripremiti smjesu za paniranje: pomiješati krušne mrvice, naribani parmezan i mljevenu crvenu papriku.
Pileći file staviti jedan po jedan u vrećicu i istući u tanki file ili ga prerezati i otvoriti u fetu pa isto tako malo istući. Svaki popapriti i malo posuti vegetom.
Na svaki file staviti komad sira pa zarolati i pričvrstiti čačkalicama. Ovako pripremljene svitke umočiti u pripremljenu tekućinu pa u smjesu za paniranje.
U tepsiju staviti papir za pečenje složiti svitke. Po želji peći uz krumpire (1,5 kg) odrezane na fetice. Preostalu tekućinu preliti po krumpirima i svicima te staviti peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 200 st.C na 45 minuta.
Krumpire nije potrebno dodatno soliti jer su dovoljno začinjeni preostalom tekućinom. Kad su pečeni po želi poprskati sa žlicom maslinovog ulja.
By Sabina
Posted at 10/26/2011 12:15:00 PM
tople
Klasični boršč:
Potrebno (za 8 osoba): 600 g teletine s kostima, 200 g kuhane šunke, 1 luk, 1 list lovora, 3 cvekle pečene u rerni, 700 g kupusa, kašika brašna, kisela pavlaka, vlasac, kašika sirćeta, so i biber
Priprema: meso kuhati oko dva sata u 2,5 litra slane vode s lukom i lovorom. Izvaditi meso, procijediti, dodati sitno isjeckan kupus i kuhati oko pola sata na laganoj vatri. Cveklu oguliti, izmiksati s brašnom i sirćetom te pomiješati s kupusom. Iz mesa izvaditi kosti, isjeckati ga; pršut izrezati na tanke trake, sve dodati u čorbu i kratko kuhati. Boršč servirati s kiselom pavlakom, vlascem i posuti biberom.
By Sabina
Posted at 10/25/2011 12:06:00 PM
pita
Jedno od jela koje naprosto obožavam, mogu ih jesti i tople i hladne, to su bureci ili pite. Tu je pita sa špinatom, sirom, žutom tikvom, a možda najdraža mi je pita od krompira – krompiruša. Ako niste maestro u izradi tijesta kao ja nego kupite gotove kore, ovo je tako brzo i jednostavno jelo. Krompiruša je idealna i ako želite pozvati neko društvo, a ne želite potrošiti puno vremena za kuhanje, a svi će biti zadovoljni.
1 kg krompira
1 kapula
kore za savijače
Krompire očistite i sitno nasjeckajte na male kockice, što manje to bolje. Netko krompire i nagrata ali meni je puno ukusnije kad su sitno isjeckani. Nagratajte jednu veću ili dvije manje kapule, pomiješajte sa krompirom, začinite sa malo soli, paprom i vegetom. Punite kore, savijte ih u rolne i slažite u tepsiju koju ste malo namazali uljem. Za svaku rolnu uzmite dvije kore, obe namažete uljem, složite jednu na drugu i na pola tijesta rasporedite dio smjese. Svaku rolnu zavijte pazeći da krajevi budu dobro presavijeni da vam smjesa u toku pečenja ne bi izašla. Pitu od krompira pečete 40-tak minuta. Pet minuta prije kraja prokuhate dva decilitra vode sa malo ulja i malo vegete te zalijte pitu.
Poslužite vruće uz pivu ili jogurt, po želji i sklonostima. U slast!!!!!!
By Sabina
Posted at 10/25/2011 12:01:00 PM
paradajz
- Sastojci:
(za dodavanje sastojka na listu za kupovinu kliknite na ikonu pored sastojka)
1.5 kg svježeg kupusa
1 glavica luka
2-3 mrkve
pola litre kuhane rajčice
sol
vegeta
Priprema:
1. pirjati luk i mrkvu 10 minuta
2. dodati izrezani kupus i to pirjati 10 minuta
3. sipati kuhani paradajz i vode da pokrije sastojke
4. dodati začine po ukusu i kuhati dok ne omekani
By Sabina
Posted at 10/10/2011 07:55:00 PM
zimska
Uprkos informacijama koje možete vidjeti na televiziji i pročitati u magazinima, zdrava prehrana nije toliko komplikovana ni nedostižna stvar. Ovdje otkrijte načine kako da svoju ishranu učinite zdravom i uravnoteženom
Ishrana bazirana na hrani bogatoj skrobom kao što je riža ili pasta, sa dosta voća i povrća, umjerenoj količini hrane bogate proteinima kao što je meso, riba i sočiva, i umjerenoj količini mliječnih proizvoda (uz jako male količine masti, soli ili šećera) daće vam sve potrebne hranljive sastojke.
Osnovni ključ zdrave ishrane je uravnoteženost. To znači da treba da jedete raznovrsnu hranu u pravilnim omjerima.
Postizanje ove ravnoteže, međutim, može biti teško u današnje doba, u kojem većina ljudi živi brzim tempom. Nakon napornog radnog dana, mnogima je najlakše zgrabiti najbliži gotovi proizvod u supermarketu, što nije toliko loše ukoliko se to dešava u umjerenim količinama.
Ipak treba imati u vidu činjenicu da većina ovih gotovih i polugotovih proizvoda sadrži velike količine masti, šećera i soli. Ukoliko jedete ovakve proizvode često poremetićete ravnotežu u svojoj prehrani.
Grupe hrane
Sva hrana koju jedemo može se podijeliti u pet grupa. Kod pravilne ishrane treba da jedete ispravan omjer ovih grupa. One su:
voće i povrće
hrana bogata skrobom
meso, riba, jaja i pasulj
mlijeko i mliječni proizvodi
hrana koja sadrži masti i šećer
Većina ljudi jedu previše masti, soli i šećera, a nedovoljno povrća, voća i vlakana.
Voće i povrće
Voće i povrće predstavljaju glavni izvor vitamina i minerala. Preporučuje se da jedete pet porcija voća ili povrća dnevno.
Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu najmanje pet porcija dnevno imaju smanjen rizik od srčanih bolesti, kapi i nekih oblika raka.
Konzumiranje pet porcija voća ili povrća dnevno uopšte nije toliko komplikovano i teško iako mnogi misle tako. Jedna jabuka, banana, kruška ili neko drugo voće slične veličine predstavlja jednu porciju. Kriška ananasa ili lubenice, takođe predstavlja jednu porciju. Tri supene kašike kuhanog povrća takođe predstavljaju jednu porciju.
Jedna banana ujutro, uz doručak idealan je način za prvu porciju. biskvit koji bi pojeli za užinu zamijenite narandžom ili mandarinom, i dodajte salatu uz ručak. Pojedite porciju povrća uz večeru, i malo sušenog voća uveče i dostigli ste pet porcija za dan.
Hrana bogata skrobom
Hrana bogata skrobom, kao što su hljeb, pahuljice, krompir, pasta, kukuruz su veoma važan faktor zdrave ishrane. Oni su odličan izvor energije i glavni izvor velikog broja hranljivih sastojaka. Hrana bogata skrobom ustvari predstavlja gorivo za vaše tijelo.
Ona treba da sačinjava oko jedne trećine svega što pojedemo. To znači da ishranu trebamo bazirati na ovim sastojcima.
Preporučuje se da konzumirate integralne kombinacije ovih sastojaka, kao što su smeđa riža. integralna pasta, i integralni crni hljeb. Oni sadrže više vlakana, i često više vitamina i minerala od bijelih vrsta ovih proizvoda. Vlakna se mogu naći i u grahu, sočivu i grašku.
Meso, riba, jaja i grah
Ovi tipovi hrane su odlični izvori proteina, koji su neophodni za razvoj i obnavljanje stanica u tijelu. Takođe su odličan izvor velikog broja vitamina i minerala. Oko 15% kalorija koje jedemo svaki dan trebalo bi da dođe iz proteina.
Meso je odličan izvor proteina, vitamina i minerala, kao što su željezo, cink, i B vitamini. Takođe je i glavni izor vitamina B12. Jedite meso bez masnih dijelova i meso peradi bez kože kad god ste u prilici, kako bi smanjili unos masti u organizam. Meso uvijek kuhajte i pecite temeljno.
Riba je još jedan važan izvor proteina i sadrži razne minerale i vitamine. Riba je i veoma bogata omega-3 masnim kiselinama.
Preporučuju se najmanje dvije porcije ribe sedmično. Možete jesti svježu, smrznutu ili ribu iz konzerve, ali imajte u vidu da dimljena riba i riba iz konzerve ima dosta soli.
Jaja i mahunarke (uključujući grah, orahe i sjemenke) takođe su odličan izvor proteina. Orasi su bogati vlaknima i odlična zamjena za grickalice bogate zasićene mastima, ali sadrže visok nivo masti, pa ih jedite umjereno.
Mlijeko i mliječni proizvodi
Mlijeko i mliječni proizvodi kao što su sirevi i jogurt, su jako dobar izvor proteina, a i bogati su kalcijumom koji pospješuje zdravlje kostiju.
S druge strane, neki mliječni proizvodi bogati su zasićenim mastima. Unošenje velikih količina zasićenih masti podiže nivo holesterola u krvi i povećava rizik srčanih bolesti.
Kako bi zadovoljili dnevne potrebe za mlijekom i mliječnim proizvoidima, a u isto vrijeme izbjegli pretjerani unos zasićenih masti, konzumirajte poluobrano ili obrano mlijeko, ili mlijeko sa 1% masti, tvrde sireve sa manje masti, te jogurte sa malo masti.
Masti i šećer
Masti i šećer su odlični izvori energije za tijelo, ali ako se konzumiraju u velikim količinama, onda unesemo više energije nego što sagorimo, te se na taj način debljamo. Ovo vodi do gojaznosti, koja pojačava rizik od tip 2 dijabetesa, srčanih oboljenja i nekih oblika raka.
Postoje različiti tipovi masti.
Zasićena mast se može pronaći u brojnim proizvodima, kao što su pite, mesni proizvodi, kobasice, sir, putar, kolači i keksovi. Zasićene masti podižu nivo holesterola i pojačavaju rizik od srčanih oboljenja.
Nezasićene masti s druge strane, pomažu u smanjivanju nivoa holesterola, i obezbjeđuju masne kiseline koje su neophodne za očuvanje zdravlja. Riba, orasi i sjemenke, avokado, maslinovo ulje su izvori nezasićenih masti.
Šećer se javlja u hrani kao što su voće i mlijeko, ali ne treba da smanjujete unos ovih namirnica. Šećer se takođe dodaje namirnicama kao što su gazirani sokovi, kolači, keksovi, čokolada, peciva, sladoledi. Takođe se sastoje i u nekim polugotovim proizvosima kao što su sosovi za pastu.
Većina ljudi trabala bi da smanji sa unosom ovih dodanih šećera. Umjesto gaziranih sokova, na primjer, pijte stopostotne voćne sokove. Sosove za pastu pravite sami umjesto da kupujete gotove, a umjesto čokoladica možete da jedete sušeno voće.
